HERCEGOVAČKA KUHINJA - OKUSI SA KAMENA

Kada se jednom nađete, izgubljeni u jedinstvenosti hercegovačkog krajolika, dirnuti mističnom ljepotom krša i mjesečevih pejzaža, ono što će te sasvim sigurno upamtiti jeste jedinstvena gastronomska ponuda ovoga kraja.
Hercegovina je dio male zemlje velike raznolikosti i njezina, još uvijek do kraja neotkrivena kuhinja, nudi mnoštvo užitaka i za najistančanija čula, čak i ona najvećih poznavatelja svjetske gastronomije.

 

Stoljetni kontrasti i različiti vjerski, ekonomski i politički utjecaji, rezultirali su bogatom kuhinjom. Hrana se u Hercegovini priprema polako, u njoj se isto tako lagano i uživa, obavezno uz dobro društvo i razgovor. Obroci su obilni, a posebno zadovoljstvo za goste predstavljaju meze sa suhim domaćim mesom, sirom, kajmakom, domaćim kruhom, pogačama...
Jednostavnost pripreme, ali i pikantnost okusa karakteriziraju hranu pripremanu u hercegovačkim kućanstvima. Nekada je teško bilo zamisliti obrok radnika u polju bez mesa sušenog na dimu i ovčjeg ili kravljeg sira iz mijeha. Danas je taj obični pastirski obrok postao cijenjeno predjelo.
Glas o posebnosti okusa hercegovačkog pršuta, sušenog na dimu, odavno je zakoračio preko granica Hercegovine. Domaći sirevi, pripremani na poseban način u ovčjoj mješini, cijenjena su i skupa tradicionalna delikatesa.


Zaljubljenici u tradicionalnu hercegovačku gastronomiju nalaze mnoštvo razloga zašto je hercegovački pršut posebnog okusa ili zašto je sir iz mijeha jedinstven. Za hercegovački pršut kažu da je potrebna posebna vještina kako bi se pripremio. Pravilan položaj sušnice, izloženost hladnom zimskim vjetru, pravilan izbor drveta koje se loži u sušnicama i pravilno čuvanje dio su tradicionalnih naputaka za pripremu.
Danas jela, koja su bila sastavni dio svakodnevne prehrane u Hercegovini, servirana u skromnom drvenom posuđu simboliziraju stari način života. Oduševit ćete se specijalitetima od žabljih bataka i jegulje koji se spremaju, vjerojatno na isti način kao kod starih Grka i Rimljana.
Vrelina hercegovačkog krajolika u svojim poljima krije pravu malu ljekarnu. Polja mirišu pelinom, vrijeskom, gospinom travom... Hercegovački travari stekli su svjetsku slavu, a mirisi polja idealan su početak za spravljanje čuvenog hercegovačkog meda. Nadaleko su poznate i hercegovačke suhe smokve, šipak, rogač, bademi...