Hercegovina je jedinstveno mjesto na svijetu zahvaljujući i svojim vinima. Hercegovačka Žilavka i Blatina, zahvaljujući vrelini sunca pod kojim dozrijeva vinova loza, mediteranskoj klimi i reljefu, spadaju među najkvalitetnija vina svijeta.
Hercegovina je područje pod izravnim utjecajem Jadranskog mora. Uživa u iznimno velikom broju sunčanih dana. Hercegovačke središte Mostar godišnje živi sa 2290 sunčanih sati, dok je južna Hercegovina još sunčanija, među najtoplijim krajevima Europe.
Zahvaljujući blagodati sunca, vinogradarstvo u Hercegovini ima višestoljetnu tradiciju. O njoj svjedoče arheološki spomenici još iz rimskog doba na kojima su uklesani listove vinove loze i grozdova. Prve zapise o hercegovačkim vinima nalazimo u srednjem vijeku, u Povelji bosanskog kralja Tvrtka iz 1353. godine, koji kazuje kako je sa svojom pratnjom pio u Suhoj - danas Čitluku, izvrsno hercegovačko vino.

Žilavka i Blatina svjetski su poznate sorte vina koje su specifikum ovoga kraja i koje su svojim kvalitetom u rangu sa razvikanijim svjetskim sortama.
Blatina je autohtona hercegovačka sorta. Pije se uz jača jela od mesa, posebice uz pečenja. Blatina se pije polako, idealna joj je temperatura između 18 i 20 stepeni Celzija, u seoskom ambijentu i iz drvene bukare. U Blatini je sačuvana snaga sunca, snaga hercegovačke ljetnje žege. Njezine prateće sorte su Vranac, Merlot, Cabernet Sauvignon, Kambuša i Plavac.
Žilavka je, pretpostavlja se, dobila takvo ime jer najvjerojatnije njezino ime simbolizira fine žilice, koje se naziru u doba pune zrelosti grožđa u bobici kroz njenu debelu, ali prozirnu kožicu.
Nastala je u Hercegovini, rasla, prilagodila se i poistovjetila sa sunčanim ambijentom krša. Pije se uz janjetinu, lešo ili pečenu na ražnju. Idealna je uz jegulju i druge riblje specijalitete, ali i uz sir i pršut. Prateće sorte Žilavke su Bena, Krkošija i Chardonnay.

 

Kameno vino hercegovački je fenomen, jer loza i grožđe iz kojeg se dobiva, raste direktno iz suncem opečenog kamenjara. Ime je dobilo jer cijela plantaža vinograda niče iz čistog kamena, s minijaturnim primjesama zemlje. Na taj način ova neobično otporna loza crpi vodu kap po kap iz kamena.
U sezoni trganja grožđa, u ovom se kraju sprema i jedinstven slatkiš od svježeg soka grožđa. Hercegovina je poznata i po čudnom načinu davanja imena hrani, pa tako ni ovaj slatkiš nije izuzetak – naziva ga se ćupter. Služi se narezan na duge trakice uz orahe, bademe i suhe smokve te nezaobilaznu rakiju lozovaču.