HERCEGOVINA – SKRIVENA LJEPOTA

Ne treba mnogo da se shvati kako je Hercegovina idealno podneblje kojem ne treba mnogo da bi postalo najveći bh. turistički brand.
Pored Međugorja, jednog od najznačajnijih hodočasničkih odredišta svijeta, Hercegovina se ponosi rijekom Neretvom, kanjonima i brzacima, rijekom Trebižat, slapovima i bukovima... Špilja Vjetrenica je fenomen na razini Postojinske jame, puna podzemnih dvorana, pećinskoga nakita, čudesnih kukaca i puževa od kojih je najpoznatiji endemski lancaj, vjetrenički pužić koji kao endem obitava samo u njoj.

Hercegovina su i herceg Stjepan Vukčić Kosača, Hercegovina je i Ruđer Bošković, pjesnici Antun Branko Šimić i Mak Dizdar, Oscarom nagrađeni redatelji Dušan Vukotić i Danis Tanović...
Skriveni hercegovačka ljepota je njezina priroda. Planine Prenj, Čvrsnica, Vran i Maglić, planine neistražene i neiskorištene, pune krajolika od kojih zastaje dah, puni endemične flore. Hercegovina je raj za planinare, istraživače, pustolove i šetače.
Hercegovina se nalazi između dva područja: na sjeveru planinskog, a na jugu primorskog. Planinski bedem od 2000 m nadmorske visine zadržava strujanje mediteranskih zračnih masa i omogućuje povoljne klimatske uvjete za razvoj biljnih kultura na području gotovo cijele Hercegovine.
Hercegovina zauzima površinu od 9948 kvadratnih kilometara. S istoka graniči s Crnom Gorom, sa sjevera i zapada s Bosnom, a s juga i jugoistoka s južnom Hrvatskom i jednim dijelom vodenom površinom Jadranskog mora. Glavno kulturno i upravno središte je grad Mostar.

Hercegovina ima mnoštvo endemičnih biljnih vrsta, poput šipka, čiji su crveni cvjetovi i plodovi prava atrakcija. Srednjoeuropskom flornom elementu pripada tilovina, bukva, hrast i bršljan. Euroazijski florni element je obični bor. Atraktivni cvjetovi kadulje, zanovijeti, vriska i drače predstavljaju pravu atrakciju sa svojim cvijetom karakterističnim za hercegovačka brda. Kad procvjetaju ove biljke, siva krečnjačka brda mijenjaju svoju boju.
Osim autohtone prirode i vegetacije, postoje i biljne kulture koje je čovjek donio svojom rukom i uz pomoć plodne podloge i podneblja stvorio je od njih pravu rijetkost. Poznati hercegovački duhan (Nacotinum tabacum) po svojoj kvaliteti spada među najbolje u svijetu.